Haifa
Haifa je “najeuropskiji” grad Izraela.
Često upotrebljavana izreka turistima koji se spremaju posjetiti Izrael kaže: “Ukoliko dolaziš u Izrael da bi se molio idi u Jeruzalem, ukoliko dolaziš da se provedeš, idi u Tel Aviv, a ako želiš da radiš dođi u Haifu.”
Današnja Haifa je i grad s najkraćom podzemnom željeznicom na svijetu, lijepim plažama, živopisnom tržnicom, muzejima, parkovima i velikim molovima.
Haifa i Britanska imperija
Britanska imperija dala je pečat današnjoj Haifi . Do dolaska Imperije u kojoj sunce nikada ne zalazi nakon Prvog svjetskog rata Haifa je bila mali primorski gradić kome naseljen kršćanima, muslimanima, židovima i osobenom “Njemačkom kolonijom” – njemačkim protestantima koji su dali sebi u zadatak pripremiti put za Mesijin povratak. Poslije Prvog svjetskog rata London dobija od Lige naroda mandat da u zemlji koju će oni prozvati Palestina (po narodu koji je nekada davno na ovim prostorima živio i nestao/asimilirao se s drugim narodima) “uredi” odnose između “domaćih” naroda tj. onih koji su u to vrijeme živjeli na tom prostoru. No, kao pravi kolonijalista, Britanija nastoji da izvuče što veću koristi iz Mandatorske Palestine. A što se tiče domaćeg življa – provodi parolu “Zavadi pa vladaj”.
Vinston Čerčil (koji je u to vrijeme bio Ministar kolonija u Britanskoj vladi) nakon dobijanja izvješća angažiranih stručnjaka bira najbolji i najjeftiniji put naftnog cjevovoda s iračkih naftnih polja do luke Sredozemnog mora. I u Haifi se počinje graditi moderna luka, rafinerija i popratna industrijska postrojenja takoda se već gotovi proizvodi voze za Evropu. Dakako da su takvi veliki projekti bili magnet za dolazak u Haifu.
Haifa se “puni” što židovskim što arapskim stanovništvom. Svoj vrhunac Haifa doživljava za vrijeme Drugog svjetskog rata kada je Britansko vojno zapovjedništvo pod silnom navalom Romela označava kao “svoje posljednje uporište na Bliskom Istoku”. Povjesni momenti tog vremena uveliko utiču na trenutnu političku situaciju.
Raznolikost vjera
Haifa je ponosna na raznolikost vjera i koegzistenciju u gradu. Svake godine krajem prosinca kada je grad okićen jelkama, Djedovima Božićnjacima i hanukijama Slavi se Hag Hahagim ( na hebrejskom Blagdan blagdana) koji obuhvaća Božić, Hanuku i neki od islamskih blagdana (budući je islamska godina lunarna blagdani se “sele”). Haifa je jedan od rijetkih gradova u kojem u jednoj zgradi kršćani, muslimani i židovi žive zajedno.
Svetost Haife počinje još davnih dana s veličanstvenim spojem gore Karmel i mora. Brdo Karmel se spominje u Starom zavjetu kao mjesto skrivanja Svetog Ilije.
Sveti Ilija je izuzeno karizmatična figura Starog zavjeta koji se u Starom zavjetu pojavljuje s prijetećom rečenicom židovskom narodu da zbog njihovog nepridržavanja vjere u jednog boga, do daljnjega zabranjuje padanje kiše i rose u zemlji kralja Ahava (Prva knjiga o kraljevima 17, 1). Suša znači glad, tako da se Ilija tri i pol godine mora skrivati, što pred Kraljem Ahavom što pred narodom. Ilijin život u Judejskoj pustinji je početak monaštva, a skrivao se i u Fenikiji, i na brdu Karmel. Nakon tri godine Jahve se obratio Iliji da je došao čas odluke koga će židovski narod slijediti. Prva knjiga o kraljevima 18,19-21
Na brdu Karmel se odigrava odlučujući boj između Ilije i svećenika Baala koje je dovela feničanska princeza Izebela prilikom udaje za židovskog kraja Ahaava.
Na Ilijinu molitvu Svevišnji odgovara gromom (Ilija Gromovnik) koji pali žrtvenik dok bog Baal ostaje nijem. Židovski narod se okreće Jahvi. Prva knjiga o kraljevima 18, 22, 24, 30,36-39
Ilija se obračunava s svećenicima “lažnog” boga i penje se na brdo Karmel da moli za kišu. Prva knjiga o kraljevima 18,42
U Novom zavjetu Ilija se između ostalog pominje i prilikom Isusovog preobraženja. “Nebesku” trojku čine Isus, Mojsije (kojemu su dodijeljene Kamene ploče s Deset Božjih zapovjesti i simbol je zakona) i Ilija koji simbolizira vjeru – (Evanđelje po Marku 9, 1-8).
Vjere i bogomolje Haife
Karmelićani su jedini katolički red osnovan u Svetoj zemlji. Osnovan na brdu Karmelu vrijeme Drugog Jeruzalemskog kraljevstva (13-to stoljeće) ovaj red je sebi uzeo za patrona Svetog Iliju. Danas se na brdu Karmel nalazi i muški i ženski samostan.
Na samom “špicu” Haife koja je zemljopisno smještena na poluotoku, uzdiže se karmelićanski samostan i crkva Stela Maris (Morska zvijezda). Crkva je podijeljena na dva dijela. U donjem dijelu je Ilijina špilja, a gornji dio koji obilježava mjesto odmorišta Svete obitelji njihovom povratku u Nazaret iz Egipta. U crkvi je i mala muzejska postavka koja između ostalog ima kao eksponat i ogromno stopalo, pretpostavlje se, Boga Helija – još iz rimskog vremena.
U blizini ulaznih vrata crkve se nalazi piramida s križem na vrhu. Na piramidi je upisana godina 1799. To je spomen kosturnica redovnicima Karmelićanskog reda i ranjenim vojnicima Napoleonove vojske koji su nakon poraza pod zidinama Akre bili smjesteni u samostan. Stradali su 1799 godine od ruke Ahmed Paše El Đazara, bosanca, upravitelja Akre, koji je porazio Napoleona (uz pomoć engleske mornarice) kod opsade Ackre, zaustavio ga u osvajanju Svete zemlje i primorao na povratak u Evropu.
Haifa je grad s najvećom populacijom kršćana u Izraelu, s grčko pravoslavnim i grčko katoličkim crkvama, ruskom pravoslavnom crkvom, armenskom crkvom, melkitskom, latinskom..
.U Indiji je Mirza Ghulam Ahmad osnovao Ahmedijsku vjeru koja poštuje Kuran, ali prosvjeda mir i ljubav prema bližnjem. U Haifi se nalazi Ahmedijski centar za Bliski istok. U dijelu grada koji se zove Kababir izgrađena je moderna velika džamija.
Zbog blizine druskih sela u Haifi su zastupljeni i Druzi.
Bahajski vrtovi
Haifa je u svijetu najpoznatija po svojim Bahajskim vrtovima. Zbog njih je i ušla na prestižnu UNESCO-vu listu svjetske baštine.
Duž sjevernih obronaka brda Karmel, u srcu grada, Bahajski vrtovi se protežu dužinom od jednog kilometra sa 19 terasa povezanih s 19 stepenica. Na srednjoj, devetoj terasi nalazi se Hram s zlatnom kupolom u kome se nalaze posmrtni ostaci proroka Bab-a. Točno mjesto Hrama je odredio sam Bahá’u’lláh kada je iz Ackre gledao preko haifanskog zaljeva u brdo Karmel .
U vrtovima je zastupljeno preko 450 vrsta biljaka, uglavnom “domaćih” . U vrtovima u Haifi i Ackre radi oko 90 vrtlara izraelaca i 50 dobrovoljaca bahajaca. Vrtovi se finansiraju isključivo od dobrovoljnih priloga samih bahajaca, nije moguće dati dobrovoljnki prilog ukoliko niste vjernik. Ukupni troškovi izgradnje vrtova su prešli 250 miliona dolara dok je godišnje održavanje četiri miliona dolara.
Ulaz u Bahajske vrtove je besplatan, a svaki tjedan vrtove posjeti više od 12.000 ljudi.
Vrtovi su sveto mjesto za Bahajce i napravljeni su da vjernici imaju ugodnu atmosferu pri hodočašću i posjetu svojim svetim mjestima.
Drugom polovinom 19-tog stoljeća u Persiji (Iranu) pojavljuje se prorok po imenu Mirza Ali Mohammed koji se prozvao Bab (vrata na arapskom). On u gradu Širaz, u najvećoj šiitskoj državi počinje propovijedati novu monoteističku vjeru, vjeru tolerancije i jednakosti koja osuđuje ropstvo, nasilje feudalsko, mnogoboštvo, prosjačenje i uživanje alkoholnih pića. To nije bilo po volji Otomanskom carstvu koje je u to vrijeme vladalo Persijom koje ga osuđuje na smrt.
Nakon Babove smrti Bahá’u’lláh proglašava sebe za proroka i Baba upoređuje s Ivanom Krstiteljem koji je bio vijesnik dolaska Mesije.
Prema Bahá’u’lláh (na arapskom Slava Božja) svako vrijeme imalo je svoga proroka. Zbog toga Bahaisti priznaju sve proroke, počevši od Abrahama, Bude, preko Isusa i Muhameda. Bahá’u’lláh je prorok našeg vremena i nije sigurno da je i posljednji.
Zbog svog učenja Bahá’u’lláh je protjeran “na periferiju Otomanske imperije”, u grad Akra(Akko). Tamo je napisao Svetu knjigu Bahaja, tamo je i njegov grob. Za Bahajce, Akra je najsvetije mjesto na svijetu gdje su upravljene molitve Bahajaca širom svijeta.
Haifa je svjetski administrativni centar Bahajaca i u kompleksu vrtova nalazi se sjedište Svjetskog doma pravde, Zgrada međunarodnog centra za izučavanje vjere, Centar za izučavanje tekstova i Arhiva.
The Bahá’í Faith
Bahajci vjeruju da je sve ljude stvorio jedan Stvoritelj i da svi ljudi pripadaju jednom domu, bez obzira na boju kože i rasu. Bahaici vole da uspoređuju ljude s cvijećem u vrtu gdje je Vrtlar sam Bog koji voli svaku biljku, bez obzira na njezin vanjski izgled.
Prema Enciklopediji Britanica Bahajci su poslije kršćanstva druga vjera po rasprostranjenosti (247 država i teritorijalnih područja – uključujući Hrvatsku) i preko 2100 etničkih skupina.
Svete knjige su prevedene na otprilike 800 jezika.
Ukoliko želite obići Haifu sa iskusnim turističkim vodičem, potražite kontakt informacije Tanje Ben Haim Marčetić na dnu stranice i pretvorite Vaš obilazak Izraela u neponovljivo iskustvo koje se ne zaboravlja!
