{"id":534,"date":"2015-01-20T11:22:59","date_gmt":"2015-01-20T09:22:59","guid":{"rendered":"http:\/\/tanjabenhaimmarcetic.com\/he\/?p=534"},"modified":"2015-12-23T12:19:13","modified_gmt":"2015-12-23T12:19:13","slug":"zanimljivosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tanjabenhaimmarcetic.com\/he\/zanimljivosti\/","title":{"rendered":"Zanimljivost"},"content":{"rendered":"

Kupola nad stijenom se lako mo\u017ee prepoznati po Zlatnom poplo\u010denoj kupoli koja dominira pejza\u017eem Starog grada Jeruzalema. Zdanje je podigao muslimanski kalif Abed El Malik 691 godine na mjestu Prvog i drugog jevrejskog Hrama. To je najstarije monumentalno zdanje Islama. U centru svih historijskih zdanja nalazio se kamen.<\/strong><\/p>\n

Novembra 2014 godine u posjeti Kupoli nad stijenom je bila grupa iz Bosne i Hercegovine \u010diji je posjet ovjekovje\u010dio Fe\u0111a Krvavac iz Klix.ba<\/p>\n

\"141115078.19_mn\"<\/a> Novembra 2014 godine. Fotografija Fe\u0111e Krvavca iz Klix.ba<\/p>\n

Po jevrejskom vjerovanju Kamena postanka je\u00a0<\/strong>bio\u00a0prvi \u017ertvenik koji je\u00a0sagradio Adam kojim je okaljao njegov i Evin grijeh. Deset generacija \u00a0nakon Adama Noah na istom mjestu gradi svoj \u00a0\u017ertvenik i nakon jo\u0161 deset generacija Abraham, prvi vjernik monoteisti\u010dke vjere , kao dokaz svoje vjere jedinom Bogu Jahvi gradi \u017ertveniku na istom kamenu. Na njemu je bio spreman \u017ertvovati svog jedinog sina Isaka (Jichaka), no Jahve ga je u tome sprije\u010dio, te je umjesto sina \u00a0\u017ertvovao ovcu.<\/p>\n

U vrijeme prvog Hrama kralja Solomona (10-to stolje\u0107e prije nove ere) na tom istom kamenu \u00a0su bile postavljene kamene plo\u010de sa Deset Bo\u017ejih zapovjesti koje je Mojsije dobio na Sinajskoj gori i s tim je i samo Bo\u017eanstvo dobile svoj dom. Kamene plo\u010de su prije ru\u0161enja Prvog Hrama u 6 veku pre nove ere sklonjene na nepoznato mjesto, ali je Bo\u017eanstvo jo\u0161 uvijek neko vrijeme boravilo na istom mjestu.<\/p>\n

Prema muslimanskom vjerovanju poznatom iz Kurana kao El Mira\u017e (Sura 17) s tog istog kamena u sredi\u0161tu dana\u0161njeg zdanja Kupole nad stijenom Muhamed \u00a0je na El Burak-u uza\u0161ao na nebo, dobio molitve i nakon povratka u Meku proslijedio ih svojim sljedbenicima.<\/p>\n

Za Jevreje je 4. Septembra ( Prvog dana jevrejskog mjeseca Ti\u0161reja ) 2013 godine po\u010dela 5774-ta godina- Po \u017eidovskom vjerovanju tog dana je postao svijet.<\/p>\n

U Judaizmnu svako slovo alefbeta ima svoj broj. Dani u mjesecu, te godine se pi\u0161u slovima, a ne brojkama. Alefbet ima 24 slova.<\/p>\n

Datum 1. Januar prvi put je progla\u0161en po\u010detkom nove godine 153-\u0107e godine prije Krista. Mjesec Januar se pojavio otprile u 8-mom stolje\u0107u prije Nove ere, a dobio je ime u \u010dast Janusa, rimskog boga s dva lica od kojih jedno gleda u pro\u0161lost, a drugo u budu\u0107nost. No, taj datum nije bio op\u0107enito prihva\u0107en, po\u010detak nove godine slavio se i polovinom Marta – po\u010detak prolje\u0107a. Julije Cezar sredinom prvog stolje\u0107a prije Nove ere uvodi Julijanski kalendar (nazvan po Julijusu Cezaru svakako) kojim se definitivno odbacuje lunarni kalendar i odre\u0111uje 1. Januar kao isklju\u010div po\u010detak nove godine. U srednjem vijeku (6-to stolje\u0107e)\u00a0\u00a0Nova godine se opet slavi u prolje\u0107e\u00a0\u00a0i tek sa Papom Grgurom 13-tim drugom polovinom 16 stolje\u0107a i ustanovljenjem Gregorijanskog kalendara vra\u0107en je slu\u017ebeni po\u010detak godine na 1. Januar. Katoli\u010dke zemlje su odmah prihvatile promjenu, protestantske kasnije, a pravoslavne su prihvatile 1. Januar kao po\u010detak godine, ali po Julijanskom kalendaru (trenutno je razlika u 13 dana).<\/p>\n

Muslimanska Nova godina po\u010dinje 1-vog dana mjeseca \u00a0Muharrama. Muslimanski po\u010detak brojanja \u00a0godina po\u010dinje danom kada je Muhamed protjeran iz Meke u Medinu ( Hi\u0111ra). Po gregorijanskom kalendaru to se zbilo 622 godine ove ere. Tako je po muslimanskom kalendaru 4. Novembra 2013 godine proslavljena je 1435-ta godina po Hid\u017eri.<\/p>\n

Nedaleko od Haife na\u0111eni su tragovi neandertalnog pra\u010doveka koji je do sada najju\u017enija ta\u010dka do koje su prodrli izumrli praljudi neandertalci. Na istom mjestu prona\u0111eni su ostaci i Homo Sapiensa, ali nema dokaza da je bilo interakcije izme\u0111u te dvije grupe praljudi.<\/p>\n

Biblija ili Sveto pismo je zbirka knjiga i dijeli se u dva velika djela: Stari i Novi zavjet.\u00a0Samo ime Biblija je izvedeno od oblika mno\u017eine gr\u010dke imenice\u00a0biblion<\/i>, \u0161to zna\u010di \u00bbspis, svitak, pismo, dokument\u00ab. Tom gr\u010dkom imenicom prevoditelji hebrejske biblije na gr\u010dki (Septuaginta) ozna\u010davaju Mojsijevo petoknji\u017eje (Toru), ali i svaki pojedini spis. Po drugom osnovu\u00a0\u00a0biblion je\u00a0<\/i>\u00a0umanjenica (deminutiv) vrlo sli\u010dne gr\u010dke rije\u010di\u00a0byblos<\/i>, koja je ozna\u010davala papirus, trstiku od koje se pravio materijal na kojem se tada pisalo. Budu\u0107i da je ta trstika rasla samo u dolini Nila, morala se iz Egipta uvoziti brodovima. Feni\u010dka luka koja je slu\u017eila za uvoz toga materijala za cijeli Bliski istok zvala se tako\u0111er Byblos, pa mnogi tuma\u010di zna\u010denje gr\u010dke rije\u010di\u00a0biblia\u00a0<\/i>povezuju i s imenom te luke.<\/p>\n

Cijela je Biblija<\/strong>, ili barem njene pojedine knjige, je prema Svjetskom savezu biblijskih dru\u0161tava (United Bible Societies \u2013 UBS)\u00a0do 2011. godine prevedena na 2.527 jezika<\/strong>,. Time Biblija ostaje najvi\u0161e prevo\u0111ena knjiga svih vremena.<\/p>\n

Prema popisu stanovni\u0161tva iz 2008 godine Op\u0107ina Nazaret broji oko 71.700 stanovnika od kojih je ve\u0107insko muslimansko stanovni\u0161tvo (68.4%).<\/p>\n

Princ Egipta, animirani film iz 1998 godine je prica o povratku Jevreja iz Egipta u zemlju Knaan.<\/p>\n

U 12 veku pre nove ere,\u00a0 Istovremeno\u00a0kada su se Jevreji naseljavali u sredi\u0161njem brdskom pojasu obalu su naselili \u201cmorski narodi\u201d, me\u0111u njima Filistejci koji su podigli pet priobalnih gradova. Najpoznatija osoba me\u0111u njima je svakako Dalila<\/strong>. Filistejci kao narod su izumrli posle 500 godina postojanja na ovim prostorima, ali \u00a0im se ime zadr\u017ealo \u00a0do dana\u0161njeg dana jer je \u00a0Car Hadrijana\u00a0nakon pobune Jevreja u 2 stolje\u0107u kao znak poni\u017eenja promijenio ime provincije iz Judeja u \u00a0Palestina.<\/p>\n

Do pobune jevjereja pod karizmatskim vo\u0111om Bar Kohva 132 godine ove ere prostori ovi provincije Rimske imperije su se nazivali Judeja<\/strong>. Nakon pobjede 135 godine Car Hadrijan mjenja ime provincije u Palestina<\/strong> i gradu Jerusalemu mjenja ime u Elia Capitolina.<\/p>\n

Oko 1000 godina pre nove ere Kralj David<\/strong> osvaja Jerusalem od knaanskog naroda Jevusim i pretvara ga u svoj glavni grad. Novcima kupuje brdo Morija da bi na njemu njegov sin Solomon izgradio Hram i stavio unutar Hrama Kamene plo\u010de s Deset Bo\u017ejhih zapovjesti koje je Mojsije dobio od samoga Jahve na Sinaju.<\/p>\n

Davidov sin Solomon je svoje kraljevstvo u\u010dvr\u0161\u0107avao \u017eenidbama. U Bibliji se govori o Solomonovih 700 \u017eena i 300 sulo\u017enica.<\/p>\n

U Bibliji je detaljno opisana Solomonova gradnja\u00a0 prvog Hrama u kojem je polo\u017een Kov\u010deg saveza koji je sadr\u017eavao kamene tablice koje je Mojsije doneo sa Sinaja ispisane Bo\u017ejom rukom i u kojem je boravio bo\u017eanski duh.\u00a0Izgradnjom Hrama Jerusalem<\/strong> je zadobio svetost<\/strong> koju je zadr\u017eao do dana\u0161njih dana.<\/p>\n

Nakon Solomonove smrti dolazi do cijepanja kraljevstva na Judeju koja je sa\u010dinjvala pleme Jehuda i Benjamin, te deset ostalih plemena \u00a0(Gad, Ruben, A\u0161er, Isashar, Mena\u0161e, Dan, Naftali, Zvulon, \u0160imon i Efrajim) zvanih Izrael koji oko 200 godina kasnije bivaju pokorena od strane Asirske imperije i izvr\u0161en transfer stanovni\u0161tva . Od\u00a0tog doba su poznata kao "deset izgubljenih plemena\u201d<\/strong>.<\/p>\n

U vrijeme velikog Asirskog kralja Sanheriba ( kraj 8 stolje\u0107a prije nove ere) i njegovog porobljavanja dr\u017eave Israel \u00a0pojavljuje se i narod Samari\u0107ani koji sebe smatraju pravim Jevrejima koji nisu odve\u017eeni u asirsko ropstvo, a jevreji Judeje ih smatraju "\u05d2\u05e8\u05d9 \u05d0\u05e8\u05d9\u05d5\u05ea" Prisilnim preobra\u0107enicima naroda\u00a0\u00a0koji su iz ju\u017ene Vavilonije i sjeverne Sirije dovedeni od strane Asiraca na prostore Kraljevine Israel i koji su iz straha prihvatili Judaizam i samim tim nisu istinski Jevreji. Ime Samarija<\/strong> datira jo\u0161 iz tog vremena.<\/p>\n

U blizini Vrata Jafo, preko puta Davidove kule nalazi se zdanje koje je u vremenu od 1858 -1914 \u00a0funkcionisalo kao "Po\u0161ta carske Austrije<\/strong>" . Naime, drugom polovinom 19 stolje\u0107a kao posljedica prodora evropskih velesila, te nepouzdanosti otomanske po\u0161te do\u0161lo je do \u00a0"kapitulacije" Otomanske imperije i velesile su dobile mogu\u0107nost izdavanja po\u0161tanskih maraka i otvaranja po\u0161tanskih ureda u Svetoj zemlji.<\/p>\n

Po jevrejskoj tradiciji jos od davnih dana, od prije vi\u0161e od dvije hiljade godina, u vrijeme praznika u dijaspori se se prikupljala sredstva<\/strong> za Svetu zemlju, za pomo\u0107 jevrejima koji su \u017eivjeli u njoj, te za obnovu sinagoga i svetih mjeste. Ta sredstva su omogu\u0107avala opstanak zajednice religioznih jevreja koji nisu nalazili mogu\u0107nosti zarade i koji su se zahvaljuju\u0107i pomo\u0107i mogli u potpunosti posvetiti u\u010denju Svetih knjiga.<\/p>\n

Za pokreta\u010da\u00a0modernog hebrejskog jezika<\/strong> smatra se Eliezer Ben Jehuda (originalno Eliezer Perlman) koji se uselio u Erec Israel 1881 godine i od onda radio na isklju\u010divom kori\u0161\u0107enju hebrejskog kao jezika sporazumijevanja (prvo unutar svoje obitelji, a kasnije i \u0161ire). Uredio je prvi moderni hebrejski rije\u010dnik i mnoge rije\u010di je i sam izmislio jer se hebrejski jezik hiljadama godina upotrebljavao isklju\u010divo kao jezik molitve. Na na po\u010detku je bilo otpora odre\u0111enih religioznih struja da se hebrejski upotrebljava u standardnom govoru.<\/p>\n

I pored velike napu\u0107enosti Starog grada Jerusalima, Mo\u0161e Montefjori<\/strong> (engleski dobro\u010dinitelj i filantrop) je sredinom 19 stolje\u0107a morao platiti prvim stanovnicima "Mi\u0161kenot \u0160aananim" \u05de\u05e9\u05db\u05e0\u05d5\u05ea \u05e9\u05d0\u05e0\u05e0\u05d9\u05dd , \u00a0novoizgra\u0111enog zdanja van zidina Starog grada da pre\u0111u stanovati u njega jer su se stanovnici Starog grada \u00a0bojali iza\u0107i \u017eivjeti van zidina grada. \u00a0U po\u010detku su pristali \u017eivjeti u konforu dvosobnog stana van zidina preko dana, ali su se vra\u0107ali spavati u Stari grad. Tek epidemija kolere koja je izbila 1866 godine i \u00a0zatvorila vrata Starog grada zbog suzbjanja \u0161irenja bolesti dovela je do kona\u010dnog otcijepljenja stanara od Starog grada i njihovog trajnog prelaska u novi dom.<\/p>\n

Mnoge \u010detvrti Jerusalema su nikle udru\u017eivanjem ljudi i njihovom zajedni\u010dkom kupovinom zemlji\u0161ta. Kako u davnini tako i danas, brojni stanovnici Jerusalema su \u00a0izuzetno siroma\u0161ni i ne mogu \u00a0sebi obezbjediti dom, te su se mnogi donatori zauzeli i za njih izgradili ku\u0107e u kojima su pla\u0107ali vrlo malu\u00a0stanarinu ( ako i uop\u0107e).<\/p>\n

"Zadu\u017ebine<\/strong> " se mogu vidjeti na ulazu u Jerusalem, u okolini novog mosta velikog arhitekta Karatrave. Budu\u0107i se te stare ku\u0107e smatraju "zadu\u017ebinom" zabranjeno je ru\u0161iti ih i na njihovom mjestu graditi nova zdanja.<\/p>\n

U rano jutro 9-tog Decembra dva kaplara vojske generala Edmonda Alenbija<\/strong> krenula su \u00a0iz sela Lifta prema gradu Jerusalimu u potragu za svje\u017eim jajima za pripremu doru\u010dka svojim pretpostavljenima. Njima u susret i\u0161ao je gradona\u010delnik Jerusalima Hussein Salam el Huseini , zajedno sa komandantom policije i ostalim uglednim gra\u0111anima s namjerom da im preda klju\u010deve grada. Upla\u0161eni kaplari odbili su da prime klju\u010deve i o \u010dudnom susretu obavijestilti svoje pretpostavljene. Niti oficir koji se na\u0161ao na mjestu nije htio da primi klju\u010deve grada, tako da je Huseini morao \u010dekati dok nije stigao najvi\u0161i vojni \u010din engleske vojske da kona\u010dno primi klju\u010deve grada.. Nakon dva dana general Alenbi je organizirao pobjedni\u010dki mimohod du\u017e ulice Jafo, sjahao je s konja i pje\u0161ke u\u0161ao u Stari grad kroz Vrata Jafo i tamo zvani\u010dno primio obavijest o predaji grada.<\/p>\n

Velika Britanija je svojom pobjedom nad Otomanskom imperijom vidjela sebe kao nasljednike kri\u017eara<\/strong> koji Jerusalemu vra\u0107aju njegovo mjesto prestonice Svete zemlje. Oni su doneli osnove zakona kojima se pa\u017eljivo \u010duva Stari grad od bilo kakvih gra\u0111evinskih promjena, \u010duvanje i konzerviranje podru\u010dja oko zidina, rigorozno pridr\u017eavanje propisa oblaganja zgrada koje se mogu vidjeti sa zidina jeruzalemskim kamenom (poslije je propis pro\u0161iren na cijeli Jerusalem) .<\/p>\n

Zapadni zid \u00a0ili Zid pla\u010da<\/strong> je \u00a0dobio svoje ime po na\u010dinu molitve jevreja u kome se vjernik direktno obra\u0107a Jahvi ( Bogu) i \u00a0ostatak je zapadnog potpornog zida koji je u vrijeme kralja Heroda pridr\u017eavao plato-platformu \u00a0na kojoj se nalazio Kraljevski trijem sa stupovima i Hram. Naime, Herod Veliki koji je vladao Judejom od 40 – 4 godine prije nove ere je pro\u0161irio plato na Brdu Morija na\u00a0\u00a0144 000 metara (12 nogometnih igrali\u0161ta) i ponovo sagradio Hram. Zapadni zid je najbli\u017ea to\u010dka Hramu , najsvetijem mjestu na svijetu Jevrejima na kome se oni mogu moliti.<\/p>\n

U vrijeme 28-godi\u0161njeg Mandata Britanija je izdala 6 \u00a0Bijelih knjiga (dokument kojim se objelodanjuje vladina politika, a ime je dobila po bijeloj boji uveza knjige). Prva Bijela knjiga je izdata 1922 godine i njome Britanija objelodanjuje da ne\u0107e po\u0161tovati obe\u0107anja Balfurske deklaracija\u00a0Tekst Balfurske deklaracije:<\/strong> \"Balfurska<\/p>\n

\u0160estom Bijelom knjigom 1939 godine, kada su Drugi svjetski rat i Holokaust ve\u0107 po\u010deli zabranjuje se jevrejima kupovina zemlji\u0161ta i ograni\u010dava se ulazak jevreja na 75000 ljudi u pet slijede\u0107ih godina.<\/p>\n

Kompleks Augusta Viktorija<\/strong> na Maslinskoj gori sagra\u0111en je nakon posjete Cezara Vilhema 2 Jerusalemu 1989 godine. Sama carica Augusta je birala mjesto na kome \u0107e se sagraditi zdanje koje \u0107e slu\u017eiti njema\u010dkim hodo\u010dasnicima kao hostel, bolnica i crkva, a "doma\u0107im" njemcima kao izleti\u0161te. Danas slu\u017ei kao bolnica za UNRWA ( Agencija Ujedinjenih nacija za palestinske izbjeglice na Bliskom Istoku).<\/p>\n

Vizionar Zeev Teodor Hercl<\/strong> krajem 19 stolje\u0107a objavljuje knjige \u00a0"Jevrejska dr\u017eava" \u00a0i"Alt neu land" (Stara-nova zemlja) u kojojima govori o osnivanju \u017eidovske dr\u017eave. 1897 u Bazelu izabran je za predsjednika Svjetske cionisti\u010dke organizacije na prvom Cionisti\u010dkom kongresu koji je ugostio delegate brojnih cionisti\u010dkih organizacija diljem Evrope i zapo\u010deo prakti\u010dno ostvarenje dugogodi\u0161njeg sna o osnutku vlastite \u00a0dr\u017eave na prostoru Svete zemlje.<\/p>\n

Ve\u0107 po zavr\u0161etku Prvog svjetskog rata na Planini Skopus kupljeno je zemlji\u0161te za gradnju Jerusalemskog Univerziteta koji je otvorio svoja vrata profesorima (uglavnom s evropskih sveu\u010dili\u0161ta) i studentima 1925 godine.<\/p>\n

29\/11\/1947 odlukom Generalne Skup\u0161tine Ujedinjenih nacija, Rezolucijom 181 odlu\u010deno je da se udovolji zahtjevu Velike Britanije sa prestankom Mandata u tada\u0161njoj Palestini i podjeli Palestine na jevrejsku i arapsku dr\u017eavu i<\/strong> poseban internacionalni status za Jerusalim i Beit Lehem. Citat rezolucije:<\/p>\n

I RESOLUTION ADOPTED ON THE REPORT OF THE AD HOC COMMlTEE ON THE PALESTINIAN QUESTION 181<\/strong> (If). Future government of Palestine A The General Assembly, Having met in special session at the request of\u00a0the mandatory Power to constitute and instruct a special committee to prepare for the consideration of the question of the future government of\u00a0Palestine at the second regularsession; Having constituted a Special Committee and\u00a0instrl1cted it to investigate ail questions and issues\u00a0relevant to the problem of Palestine, and to prepare proposals for the solution of the problem,\u00a0and\u00a0Havinll received and examined the report of the Special Committee (document A\/364)1 including a number of unanimous recommendations and a plan of partition with economic union approved by the majority of the Special Committee,\u00a0Considers that the present situation in Palestine is one which is likely to impair the General\u00a0welfare and friendly relations among nations;\u00a0Takes note of the declaration by the mandatory Power that it plans to complete its evacuation of Palestine by 1 August 1948;\u00a0Recommends to the United Kingdom, as the\u00a0mandatory Power for Palestine, and to all other\u00a0Members of the United Nations the adoption and\u00a0implementation, with regard to the future government of Palestine, of the Plan of Partition with\u00a0Economic Union set out below; Requests that (a) The Security Council take the necessary\u00a0measures as provided for in the plan for its implementation; (b) The Security Council consider, if circumstances during the transitional period require such\u00a0consideration, whether the situation in Palestine\u00a0constitutes a threat to the peace.)f it decides that\u00a0such a threat exists, and in order to maintain international peace and security, the Security Council should supplement the authorization of the General Assembly by taking measures, under Articles 39 and 41 of the Charter, ta empower the\u00a0United Nations Commission, as provided in this 1 See OIJit:\u00cftJl Records of the second sesnon of th. Gtm-\u00a0"tJl .dlumb\/y, Supplement No. Il, Volumes I-IV.\u00a0181 (II), Gouvernement futur de la\u00a0Palestine<\/p>\n

19 godina Zapadni Jerusalim je bio glavni grad Izraela, a Isto\u010dni Jerusalim samo grani\u010dni grad Ha\u0161emitske kraljevine Jordan. 1967 godine nakon \u0160estodnevnog rata Jeruzalem se ponovo ujedinjuje.<\/p>\n

Cion (Sion)\u00a0<\/strong>je bre\u017euljak u blizini Brda Morija na kojem se navodno nalazi grob kralja Davida i na kojem je po tradiciji Isus imao posljednju ve\u010deru sa svojim apostolima.<\/p>\n

Od 6 stolje\u0107a prije nove ere i ru\u0161enja prvog Hrama , te izgona jevreja \u00a0u ropstvo u Babilon Cion postaje sinonim za Jerusalem.<\/p>\n

\u0160abat (subota)<\/strong> kao neradni dan je spomenut u Deset Bo\u017ejih zapovjesti. To je mo\u017eda najve\u0107i doprinos Judaizma \u010dovje\u010danstvu.<\/p>\n

Budu\u0107i je u Bibliji napisano "…\u00a05\u00a0Svjetlost prozva Bog dan, a tamu prozva no\u0107. Tako bude ve\u010der, pa jutro – dan prvi.<\/em> " za Jeveje dan po\u010dinje s smrkavanjem i pojavom prve tri zvijezde.<\/p>\n

Jevreji nazivaju \u0160abat malka (kraljicom) koja se svakog tjedna iznova vjen\u010dava s svojim izabranim narodom i time potvr\u0111uje njihov savez.<\/p>\n

Ru\u0161enjem Prvog hrama 586 godine prije Nove ere od strane Nebukadonecera mo\u0107ne Babilonije elita Judeje i Jeruzalema je protjerana u Babilon. Budu\u0107i tamo nije bilo Hrama u kome bi se mogle prinositi \u017ertve paljenice molitve su zauzele mjesto paljenica. \u00a0Sinagoge su bile mjesto u\u010denja i molitve (ne\u0161to kao Kulturni centri u dana\u0161nje vrijeme).<\/p>\n

Jo\u0161 u davna vremena je kanonizirano da svaki Jevrejim mora dati svoj prilog pripremi \u0160abata<\/strong> bez obzira na bogatstvo i polo\u017eaj u dru\u0161tvu.<\/p>\n

Prema jevrejskom vjerovanju koje prelazi \u00a0s oca na sina, postoji na nebesima "Knjiga \u017eivota"<\/strong> u koju se upisuju tokom godine sve misli i radnje svih bi\u0107a na svijetu. \u00a0Na Ro\u0161 Ha\u0161ana (Novu godinu) \u00a0otvara se knjiga i detaljno se pregledavaju i ocjenjuju dobra i lo\u0161a djela. Njihova procjena je osnova za odre\u0111ivanje sudbine svakog pojedinog bi\u0107a za slijede\u0107u godinu. Deset dana izme\u0111u Ro\u0161 Ha\u0161ana i Jom Kipur-a su "Grozni dani" ili "Dani povratka u vjeru" i provode se u molitvama "Slihot" (Opro\u0161tanje) za opro\u0161taj od grijeha u\u010dinjenih u protekloj godini.<\/p>\n

Svaki dan izme\u0111u Ro\u0161 Ha\u0161ana i Jom Kipur piri se u rog (\u0160ofar)<\/strong>. Obi\u010dno je to rog od ovna, obra\u0111en od posebno obu\u010denih zanatlija jer se \u0160ofar smatra Svetom relikvijom. Povezuje se s najzna\u010dajnijim doga\u0111ajima iz Biblije – Brdom Morija i Abrahamovom spremno\u0161\u0107u \u017ertvovati sina Isaka u ime vjere u Jahvu \u00a0( Postanak 22-13\u00a0Podi\u017ee Abraham o\u010di i pogleda, i gle – za njim ovan, rogovima se zapleo u grmu. Tako Abraham ode, uzme ovna i prinese ga za \u017ertvu paljenicu mjesto svoga sina)<\/em>.\u00a0 , te uz Brdo Sinaj i dobijanje Deset Bo\u017ejih zapovjesti (Izlazak 19-18\u00a0Brdo Sinaj zavilo se u dim jer je Jahve u obliku ognja si\u0161ao na nj. Dizao se dim kao dim iz pe\u0107i. Sve se brdo silno treslo.\u00a019\u00a0Zvuk trube bivao sve ja\u010di. Mojsije je govorio, a Bog mu grmljavinom odgovarao.)<\/em><\/p>\n

Vjerojatno najpoznatija jevrejska molitva je Kol Nidre<\/strong> (Svi zavjeti). To je molitva koja ima jedinstven napjev za sve jevrejske zajednice u svijetu i njome po\u010dinje najsvetiji jevrejski praznik Jom Kipur (Dan pokajanja). Nakon posti od vi\u0161e od 24 sata i neprekidne molitve vjernici se nadaju da \u0107e njihove molitve biti usli\u0161ene i da \u0107e oni i svi domovi Izraela biti upisani u "Knjigu \u017eivota".<\/p>\n

40 godina su Jevreji s\u00a0Mojsijem na \u010delu lutali pustinjom i \u017eivjeli u sjenicama. U pomen na njih zapisano je u Tori obaveza praznovanja praznika sjenica "Sukot"<\/strong> kada se grade sjenice s palminim granjem umjesto krova i cijeli \u017eivot se premije\u0161ta na tjedan dana u njih. (Levitski zakonik 23-34\u00a0"Reci Izraelcima: 'Od petnaestoga dana toga sedmog mjeseca neka se sedam dana dr\u017ei Blagdan sjenica u \u010dast Jahvi. ")<\/em><\/p>\n

Vrijeme praznika Sukota je i vrijeme jesenje berbe<\/strong>, tako da Sukot ima i poljoprivrednu konotaciju. Ono izra\u017eava zahvalnosti Bogu za \u00a0urod gro\u017e\u0111a i maslina koji su bili jedne od osnovnih kultura u stara vremena. On je jedan od "\u0160lo\u0161et haregalim" – tri praznika za koje je u Tori zapisano da svi mu\u0161karci trebaju da do\u0111u u Jeruzalem da prinesu \u017ertvu paljenicu. Pored Sukota to su jo\u0161 Pesah i \u0160avuot.<\/p>\n

U obredu molitve za Sukot upotrebljavaju se arba minim<\/strong> (\u010detiri vrste) biljaka koji po nekim obja\u0161njenjima obilje\u017eavaju jevrejski narod. To su etrog (vrsta citrusa finog ukusa i prijatnog mirisa), listovi palme – lulav koji za plod imaju ukusne datulje koje su bez mirisa, mirta – hadas koja ima zanosni miris, ali nema ukusa i listovi vrbe – arava koja nema niti ukus niti miris. Ima jevreja koji se isti\u010du u poznavanju Tore, ali ne \u010dine dobra djela, oni koji samo poznaju Toru ili samo \u010dine dobra djela i oni koji nit poznaju Toru niti \u010dine dobra djela. Mudrost je da svi oni po\u0161tuju jedni druge i \u017eive u miru jedni s drugima.<\/p>\n

Thanksgiving day<\/strong> koji su u 17 stolje\u0107u po\u010deli slaviti protestantski doseljenici u Americi ima svoje korijene u Prazniku sjenica.<\/p>\n

Osmi dan Sukota je praznik posve\u0107en knjizi – Knjizi nad knjigama. Simhat Tora, Veselje Tori<\/strong> po\u010dinje s posljednjim 52-gim odjeljkom Tore Ponovljenog zakona, Mojsijev blagoslov i \u010ditanjem prvog odjeljka Postanka Stvaranje svijeta.<\/p>\n

Jevrejski mudraci pi\u0161u u starim knjigama interesantnu pri\u010du. Naime, kada je Aleksandar Veliki<\/strong> pokorio Jeruzalem naredio je Vrhovnom sve\u0107eniku da postavi njegovu statuu u Hramu. Vrhovni sve\u0107enik mu je rekao da se to protivi jevrejskoj vjeri, ali mu je predlo\u017eio da sva mu\u0161ka djeca slijede\u0107e godine nose ime Aleksandar. Aleksandru Velikom se to dopalo i tako je i dan danas ime Aleksandar \u010desto me\u0111u Jevrejima.<\/p>\n

Praznik Hanuka<\/strong> je jedan od najveselijih jevrejskih praznika. Ne spominje se u Bibliji ali je duboko ukrorijenjen u tradiciji. Obilje\u017eava se 25-tog dana mjeseca Kisleva (obi\u010dno Decembar) kada su Makabejci 165-te godine prije nove ere sve\u010dano otvorili o\u010di\u0161\u0107en i posve\u0107en hram \u00a0od huljenja kralja Antiohusa Epifanesa. U hramu se na\u0161lo samo malo posve\u0107enog maslinovog ulja kojim su upalili Menoru koja je po obi\u010daju trebala \u00a0stalno biti upaljena u Hramu (Vje\u010dna vatra). I \u010dudom , to malo ulja je osam dana uspjelo odr\u017eati vatru dok nije do\u0161la nova zaliha. I zato Jevreji za praznik Hanuku pale svije\u0107e 8 dana, te u kuhinji spremaju latkes od krompira i krofne, slastice povezane s uljem.<\/p>\n

Purim<\/strong> je veseli praznik, a povezan je s Biblijskom pri\u010dom o lijepoj Esteri, njenom stricu Mordehaju, Perzijskom kralju Aha\u0161vero\u0161 i zlom Hamanu. Estera 3 -8\u00a0I Haman kaza kralju Ahasveru: "U svim pokrajinama tvoga kraljevstva ima jedan narod razasut me\u0111u drugim narodima i od njih odvojen. Njegovi su zakoni druga\u010diji od zakona u svih ostalih naroda. Oni se ne dr\u017ee kraljevskih odredaba. Kralj ih zato ne smije pustiti na miru.\u00a09\u00a0Ako je kralju po volji, neka se raspi\u0161e da se oni zatru; a ja \u0107u izbrojiti deset tisu\u0107a srebrnih\u00a0na ruke povjerenika da ih pohrane u kraljevsku riznicu."\u00a0\u00a0<\/em><\/p>\n

Kraljicu Esteru<\/strong> koja je bila jevrejskog porijekla i \u010dije je prija\u0161nje ime bilo Hadasa \u00a0persijski je kralj Aha\u0161vero\u0161 odabrao za \u00a0\u017eenu. Ona je spasila svoj narod od zlog Hamana koji ga je htio uni\u0161titi . U to ime u sinagogi se \u010detrnaestog dana mjeseca Adara (otprilike Mart mjesec) \u010dita Megilat Ester, vrte se \u010degrtaljke, razdjeljuju se paketi sa slatki\u0161ima, kao \u0161to pi\u0161e u Bibliji: Estera\u00a09-2\u00a0dane u kojima su \u017didovi postigli spokoj od svojih neprijatelja i kao mjesec koji je bio pretvorio u radost njihovu tugu a u blagdan njihovo \u017ealovanje. Neka ih slave gozbom i veseljem, izmjenjuju\u0107i me\u0111u sobom darove i dijele\u0107i poklone ubogima. \u00a0<\/em><\/p>\n

Praznik Pesah<\/strong> ima nekoliko imena. To je "Praznik slobode" jer se njima slavi Izlazak Jevreja pod Jahvinom rukom iz Egipta i njihovo oformljenje u narod, "Praznk prolje\u0107a" i po\u010detak \u017eetve, Drugi dan Pashe se po\u010dinje \u017eeti je\u010dam – prva \u017eitarica. \u017detva se zavr\u0161ava u Pentakost \u017eetvom \u017eita.<\/p>\n

Faraon nije bio voljan na Mojsijevu i Aronovu molbu pustiti jevrejski narod iz ropstva, te je Jahve udario s deset kazni.<\/strong> Najstra\u0161nija je bila deseta – smrt prvoro\u0111enog djeteta. Budu\u0107i je skrhan boli zbog gubitka sina Faraon pristao da ih pusti jevreji nisu imali vremena da sa\u010dekaju da germa uskisne, tako da su krenuli na put s tjestom za kruh bez germe i to je dalo i dodatni naziv prazniku "Praznik beskvasnih kruhova".<\/p>\n

Maces<\/strong> (beskvasni kruhovi koji su najsli\u010dniji zagorskim mlincima) se bodu da se ne bi prilikom pe\u010denja "napuhali".<\/p>\n

Na sve\u010dano postavljenom stolu za "Seder Pesah"<\/strong> – ve\u010de slavljenja praznika Pashe obaveno je na\u0107i: svije\u0107e, knjigu Hagada<\/strong> koja sadr\u017ei biblijske pri\u010de, molitve i psalme vezane za izlazak Jevreja iz su\u017eanjstva, svi gosti sjede na stolicama (po mogu\u0107nosti s mekanim jastukom na stolici),\u010detiri \u010da\u0161e vina i \u010da\u0161a i prazna stolica za Svetog Iliju<\/strong> i aran\u017eiranim tanjirom za Pesah na kojem se nalaze: kuhano jaje<\/strong> koje simbolizira uspomenu na \u017ertve paljenice koje su se prinosile u Hramu i tugu zbog njegovog razaranja, ali i simbol izraelskog naroda koji \u0161to je vi\u0161e ugro\u017een i kinjen on je ja\u010di i sna\u017eniji (kao jaje koje je sve tvr\u0111e \u0161to se dulje kuha), gorko povr\u0107e – obi\u010dno hren<\/strong> koji simbolizira gorke dane ropstva, te sje\u0107anje na sve one koji nisu te ve\u010deri s nama, li\u0161\u0107e celera,<\/strong> salate ili per\u0161ina, a ponekad i krumpis koji simbolizira siroma\u0161nu ishranu u vrijeme ropstva i obi\u010dno se uma\u010de u slanu vodu koja simbolizira te\u0161ke dane ropstva, Maces<\/strong>, krilo koko\u0161ke koje simbolizira \u017ertvu paljenicu za Pesaha te Haroset<\/strong> – mjre\u0161avina mljevenih lje\u0161njaka, jabuka, vina i cimeta i simbolizira malter kojim su jevreji spajali cigle dok su gradili za Faraona, ali i dobrotu Jahvinu.<\/p>\n

U Tori je zapisano : Izlazak 13 -8\u00a0Svome sinu toga dana objasni: to je za ono \u0161to mi je Jahve u\u010dinio kad sam se iz Egipta izbavio.<\/p>\n

Obi\u010daj slavljenja Pesaha je star vi\u0161e od 3000 godina, prvo se na\u010din slavljenja prenosio usmenim putem, a kasnije i zapisanom Hagadom (Pri\u010da)<\/strong>.<\/p>\n

\u0160avuot (Pentakost<\/strong>) je pored Pashe i Praznika sjenica tre\u0107i praznik koji je prema Tori mu\u0161ko \u017eivlje trebalo proslaviti \u00a0u Hramu prino\u0161enjem \u017ertve paljenice. Levitski zakonik \u00a023-15\u00a0"A po\u010dev\u0161i od sutra\u0161njega dana po suboti – dana u koji donesete snop za \u017ertvu prikaznicu – nabrojte punih sedam tjedana.\u00a016\u00a0Onda na dan po sedmoj suboti, na Pedesetnicu, prinesite Jahvi novu \u017ertvu.<\/p>\n

Pasha obilje\u017eava fizi\u010dko oslobo\u0111enje od ropstva, a \u0160avuot duhovno. \u0160avuot je praznik dobijanja Tore, praznik \u00a0\u017eetve \u017eita i prvih plodova zemlje.<\/p>\n

Midra\u0161 je religiozno kruti\u010dko \u00a0tuma\u010denje Tore i rezultat tog tuma\u010denja. \u00a0Obja\u0161njenja Tore skupljena i revidirana od strane velikog rabina Jehuda HaNasi zovu se Mi\u0161na, a jo\u0161 tananiija i potan\u010danija obja\u0161njenja se kanonizirana nalaze u Talmudu . Mi\u0161na i Talmud zajedno \u010dine Gmara.<\/p>\n

Prema Midra\u0161u u vrijeme dodjele Deset Bo\u017ejih zapovjesti na Brdu Sinaj bili su prisutne du\u0161e svog jevrejskog naroda koji je \u017eivio i koji \u0107e tek biti ro\u0111en u budu\u0107nosti.<\/p>\n

U okolici \u00a0Beit Lechem je\u00a0Ruth Moapka pabir\u010dira na Boazovim poljima, udala se za Boaza, rodila Jeseja koji je dobio sina Davida. David je s Beil Lehemskih \u00a0 pa\u0161njaka \u00a0oti\u0161ao u boj s Golijatom, dvadeset osam generacija poslije u pe\u0107ini Beit Lehemskoj ro\u0111en je Isuskome su pastiri s okolnih polja \u00a0prvi do\u0161li da \u00a0se poklone,<\/p>\n

Po tradiciji Kralj David je ro\u0111en i umro na \u0160avuot.<\/p>\n

Deveti dan mjesec Av (Juli) je dan posta. Razloga za post se tokom godina namno\u017eilo. U Gmara se govori da je tog dana Jahve kaznio narod Izraela na \u010detrdesetogodi\u0161nji nomadski \u017eivot dok ne umru svi oni koji nisu vjerovali u njegovu mo\u0107; na taj isti dan je razru\u0161en Prvi Hram od strane Nebukadanecera vladara Babilona 586 godine prije nove ere i Titusa, rimskog vojskovo\u0111e i budu\u0107eg Cezara 70-te godine nove ere, ugu\u0161en je ustanak Bar Kohve protiv cara Hadrijana 135 godine i promjenjeno ime provincije iz Judeja u Palestina, u Engleskoj je 1290 godine kralj Eduard Prvi je protjerao sve Jevreje iz zemlje, a 200 godina kasnije Kralj i kraljica \u0160panije, Ferdinand i Izabela protjeruju 150.000 \u00a0jevreja<\/p>\n

Za \u0160avuot bili su prino\u0161eni u Hram prvi plodovi<\/strong> i to: \u017eito i je\u010dam, masline, nar, gro\u017e\u0111e, datulje (med) \u00a0i smokve. Oni su spomenuti i u Bibliji kao Sedam plodova koji su tipi\u010dni za Zemlju Izraela . Ponovljeni zakon 8 –\u00a07\u00a0T\u00d3a Jahve, Bog tvoj, vodi te u dobru zemlju: zemlju potoka i vrela, dubinskih voda \u0161to izviru u dolinama i bregovima;\u00a08\u00a0zemlju p\u0161enice i je\u010dma, loze, smokava i \u0161ipaka, zemlju meda i maslina.<\/p>\n

Smokva i \u0161e\u0107erna trska vode svoje porijeklo iz Azije i nomadski narodi su ih doneli na prostore Bliskog istoka.<\/p>\n

Maslinova gran\u010dica je od davnih vremena simbol mira. U hramu su svje\u0107njaci gorili na prvim kapima ulja iskapanih u procesu cije\u0111enja maslina.<\/p>\n

Tko je Jevrejin? Onaj ro\u0111en od majke jevrejke ili onaj tko ima jevrejske krvi i osje\u0107a se jevrejinom? Po regulama Halaha (religiozni zakon) Jevrejin je samo onaj ro\u0111en od majke jevrejke. Po zakonu dr\u017eave Izrael svatko onaj tko ima 25% jevrejejske krvi (baka ili deda) \u00a0je jevrejin i po Ustavu ima pravo u\u0107i u zemlju kao njen punopravni gra\u0111anin.<\/p>\n

Koliko ima ortodoksnih pobo\u017enih jevreja u Izraelu. Op\u0107e prihva\u0107eno je da je broj od 600.000 najbli\u017ei stvarnosti. Sekularnih ima oko 2.5 miliona, a ostali jevreji – oko 3 miliona \u010duvaju tradiciju, ali vode zapadni na\u010din \u017eivota.<\/p>\n

Rese koje se mogu vidjeti kod religioznih jevreja su jo\u0161 jedno djelo koje je zapisano u Tori: Brojevi 15-37\u00a0Re\u010de Jahve Mojsiju:
\n38\u00a0"Govori Izraelcima i reci im: neka od nara\u0161taja do nara\u0161taja prave rese na skutovima svojih haljina,<\/strong> a za resu svakoga skuta neka privezuju ljubi\u010dastu vrpcu.\u00a039\u00a0Imat \u0107ete rese zato da vas pogled na njih sje\u0107a svih Jahvinih zapovijedi. Vr\u0161ite ih, a ne zanosite se svojim srcem i svojim o\u010dima, \u0161to vas tako lako zavode na bludnost.<\/p>\n

Tora je napisana kao jedna duga re\u010denica, bez znakova interpunkcije ili novog poglavlja. Na\u010din \u010ditanja Tore, interpunkcija te napjev se prenosi s generacije na generaciju.<\/p>\n

Aramit u vrijeme Isusa Krista je bio jezik komunikacije me\u0111u narodima (kao danas engleski jezik). Dio jevrejskih molitvi je pisan na aramejskom jeziku.<\/p>\n

Aprila 1920-te godine odr\u017eala se u San Remu konferencija dr\u017eava Atlante, pobjednice u Prvom svjetskom ratu kojom je podijeljena Turska imperija. Britanija je dobila Mandat nad Palestinom, Transjordanijom i Irakom, a Francuska nad Sirijom i Libanonom.<\/p>\n

Libanon je dobio svoju nezavisnost 1943, Sirija 1946, a Izrael 1948. godine.<\/p>\n

strong>Statistika starog grada; Veli\u010dina Starog grada Jerusalima je manje od jednog kvadratnog kilometra. Polovina ukupne povr\u0161ine \u0161to \u0107e re\u0107i 450 dunama su stambene povr\u0161ine.<\/p>\n

Armenska \u010detvrt je najmanja i potpuno je opasana zidom. Muslimani \u010dine 70% stanovnika Starog grada, Jevreji 8.5%, a Kr\u0161\u0107ani 20%. \u00a0 Obrazovne i vjerske ustanove pokrivaju 280 dunama grada, trgova\u010dki prostor se \u0161iri na 80 dunama, arheolo\u0161ka nalazi\u0161ta na 50 dunama i povr\u0161ine koje nisu u upotrebi zauzimaju 40 dunama.<\/p>\n

\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
\n

Izgra\u0111ena povr\u0161ina po osobi (kvadratni metar)<\/p>\n<\/td>\n

\n

Gusto\u0107a \u00a0\u00a0\u00a0stanovni\u0161tva (stanovnik\/dunam)<\/p>\n<\/td>\n

\n

Veli\u010dina stambene povr\u0161ine u dunamima<\/p>\n<\/td>\n

\n

Ukupan broj stanovnika<\/p>\n<\/td>\n

\n

Statisti\u010dka jedinica<\/p>\n<\/td>\n

\n

Ime \u010detvrti<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

9.5<\/p>\n<\/td>\n

\n

106.5<\/p>\n<\/td>\n

\n

49.5<\/p>\n<\/td>\n

\n

5,269<\/p>\n<\/td>\n

\n

611<\/p>\n<\/td>\n

\n

Kr\u0161\u010danska<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

13.3<\/p>\n<\/td>\n

\n

63.5<\/p>\n<\/td>\n

\n

37.9<\/p>\n<\/td>\n

\n

2,408<\/p>\n<\/td>\n

\n

621<\/p>\n<\/td>\n

\n

Armenska<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

16.9<\/p>\n<\/td>\n

\n

61.4<\/p>\n<\/td>\n

\n

37.9<\/p>\n<\/td>\n

\n

2,328<\/p>\n<\/td>\n

\n

631<\/p>\n<\/td>\n

\n

\u0408\u0435vrejska<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

5.4<\/p>\n<\/td>\n

\n

166.4<\/p>\n<\/td>\n

\n

57.9<\/p>\n<\/td>\n

\n

9,633<\/p>\n<\/td>\n

\n

641<\/p>\n<\/td>\n

\n

Muslimanska<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

6.5<\/p>\n<\/td>\n

\n

182.7<\/p>\n<\/td>\n

\n

32.9<\/p>\n<\/td>\n

\n

6,012<\/p>\n<\/td>\n

\n

642<\/p>\n<\/td>\n

\n

Muslimanska<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

5.4<\/p>\n<\/td>\n

\n

122.2<\/p>\n<\/td>\n

\n

69.2<\/p>\n<\/td>\n

\n

8.453<\/p>\n<\/td>\n

\n

643<\/p>\n<\/td>\n

\n

Muslimanska<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

7.6<\/p>\n<\/td>\n

\n

119.5<\/p>\n<\/td>\n

\n

285.3<\/p>\n<\/td>\n

\n

34,104<\/p>\n<\/td>\n

<\/td>\n\n

Ukupno<\/p>\n

Stari grad<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<\/div>\n

<\/div>\n
<\/div>\n
<\/div>\n
<\/div>\n
<\/div>\n
<\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kupola nad stijenom se lako mo\u017ee prepoznati po Zlatnom poplo\u010denoj kupoli koja dominira pejza\u017eem Starog grada Jeruzalema. Zdanje je podigao muslimanski kalif Abed El Malik 691 godine na mjestu Prvog i drugog jevrejskog Hrama. To je najstarije monumentalno zdanje Islama. U centru svih historijskih zdanja nalazio se kamen. Novembra 2014 godine u posjeti Kupoli nad […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":381,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[5,6],"tags":[],"class_list":["post-534","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-turizam","category-zanimljivosti"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tanjabenhaimmarcetic.com\/he\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/534","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tanjabenhaimmarcetic.com\/he\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tanjabenhaimmarcetic.com\/he\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tanjabenhaimmarcetic.com\/he\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tanjabenhaimmarcetic.com\/he\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=534"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/tanjabenhaimmarcetic.com\/he\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/534\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":970,"href":"https:\/\/tanjabenhaimmarcetic.com\/he\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/534\/revisions\/970"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tanjabenhaimmarcetic.com\/he\/wp-json\/wp\/v2\/media\/381"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tanjabenhaimmarcetic.com\/he\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=534"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tanjabenhaimmarcetic.com\/he\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=534"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tanjabenhaimmarcetic.com\/he\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=534"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}